PROGRAM:
subota 27. III. 2010.
9-13h – predavanja Waltera Palla
Power point prezentacije:
- razvoj četinjača
- razvoj listopadnih stabala
- fotografiranje bonsaija

14:30-18:30h – učenje o bonsaima kroz kritiku i razgovor o stablima s majstorom W. Pallo

nedjelja 28. III. 2010.
9-13h – radionica
14:30-17:30 – radionica

predavanje

Kritika stabala – Walter Pall

Radionica

Supstrat, zalijevanje i gnojenje ne možemo promatrati izolirano. Sve to je povezano i osim toga u igru još dolazi biljka (drvo): zimzeleno, listopadno, mlado, staro, tek presađeno, tek izvađeno itd. Osim toga tu su i životne navike i uvjeti uzgajivača bonsaia.
Dakle – nema jasnog odgovora? Ima! No treba sve točno pročitati i SVE slijediti tj. uraditi. Ako se bilo koji od ovih savjeta primjeni izolirano, to će vjerojatno dovesti do katastrofe.

SVE OD PRIJE ZABORAVITE
Sve što o tim temama piše u velikoj većini bonsai knjiga treba bez izuzetka zaboraviti. To je sada sasvim novi svijet (nova priča). Čak i ako su prijašnje metode funkcionirale, u kombinaciji sa novima bit će pogrešne ako ne i pogubne za drvo.
hortikultura & estetika

SUBSTRAT
Supstrat mora imati granule otprilike iste veličine, mora dobro primati i otpuštati vodu, supstrat ne smije sadržavati zemlju, ne smije se lagano drobiti, mora biti jeftin, mora biti lagan u suhom stanju zbog lakšeg prenošenja većih drveća.
Dakle, u obzir dolaze: vulkanski šljunak, drobljena ekspandirana glina, zeolit, tvrda akadama, stiroporne kuglice (nije šala!) ili neki drugi supstrati koji se mogu naći na tržištu pod uvjetom da zadovoljavaju gore navedene uvjete.
Normalna Akadama nije najbolja jer se drobi, pogotovo pod djelovanjem mraza i nakon toga stvara opasni nepropusni sloj.
Ne treba koristiti: bilo koju vrstu zemlje za cvijeće, kompost, kamenje, sitne kamenčiće, pijesak i slično. Naravno da neko drvo može živjeti i u pijesku, ali to uopće nije optimalno.
Sve navedene supstrate možete sami po potrebi miješati. Svi se nakon presađivanja mogu, bez razmišljanja, ponovno upotrijebiti. Postoje bezbrojni “idealni supstrati”. Prema mom mišljenju potpuno je svejedno sto se od navedenog uzme i u kakvoj mješavini (omjeru).

DODATAK SUBSTRATU
U modernim supstratima nema tragova zemlje, dakle oni su “mrtvi”. Osim toga isušuju se vrlo brzo i zbog toga je potrebno i po nekoliko zalijevanja tokom vrućih dana. Kod mene se dobrom pokazala mješavina: grubi treset poznat pod imenom bijeli treset. Ima ga u svakom vrtnom centru. Ponekad se zove i treset za gnojidbu (transport gnojiva željeznicom je jeftinije nego transport zemlje). NE uzimati crni, brašnasti treset. U Americi je treset izuzetno teško naći. Zato oni uzimaju sitno sjeckanu koru drveta. I to se može koristiti isto kao i kokosova vlakna ili Boncooco. Ja uzimam 15-20% toga. Dakle, 80% bilo kojeg modernog supstrata i 20% bijelog treseta. Za borove, masline i slično drveće uzimam još manje treseta. Kod jako malih drveća uzimam isto manje treseta. Ti organski sastojci supstrata služe za bolje spremanje vode i poboljšavaju životne uvjete u supstratu. Treset navodno sadrži i neke hormone koji koriste i supstratu i biljci. Ti organski sastojci se raspadaju za 2 do 5 godina. Zato ih treba pažljivo primjenjivati. Upitna je i ponovna upotreba supstrata koji sadrže treset nakon presađivanja.

ZALIJEVANJE
Od kraja ožujka zalijevam svaki dan, svejedno da li je supstrat u posudi suh ili nije. Ne zalijevam samo ako zaista padne puno kiše. Ako je vruće ili jak vjetar, odnosno kombinacija navedenog, mora se zalijevati dva do čak tri puta na dan. Vrlo mala drva treba ionako zalijevati najmanje 2 puta dnevno. Zalijevam SVA drva, nema individualnog zalijevanja. Svaki početnik može zalijevati, treba samo sve dobro namočiti. Potpuno je svejedno koju vodu koristite. Vodovodna voda je jako dobra. Za sve biljke. Ja imam vodovodnu vodu tvrdoće 23 stupnja po Njemačkoj ljestvici i koristim je za SVO drveće. Za skupe javore, čak i za azaleje. Zalijevam sa debelim vrtnim crijevom i prilično širokim mlazom. Ne zalijevam pojedinačna drva nego cijele površine, kao kod zalijevanja vrta. Kada zalijevate, onda to činite agresivno. To znači da treba SVE dobro namočiti, cijelo drvo od gore pa do dolje. Voda mora istjecati iz svih rupa na posudi.
Sa modernim supstratima je gotovo nemoguće previše zalijevati drvo. Premalo zalijevanja je daleko opasnije. Mnogi bonsai uvenu u modernim supstratima jer se zalijevaju prema klasičnim metodama – znači malo.

GNOJENJE
Sa modernim supstratima gnojenje više uopće nije neka tajna. Svako gnojivo koje se koristi za biljke je dobro, kemijsko ili organsko. Svako gnojivo treba imati relativno veliki postotak dušika. Samo sa dušikom biljke mogu rasti.
Ja koristim tekuće gnojivo koje svakog proljeća kupujem u Aldi-u. Koristim i suho gnojivo koje kupujem u kartonima. Dva puta godišnje bacim i pola šake suhog kokošjeg gnojiva na supstrat. Koliko gnojiti? DALEKO VIŠE NEGO STE IKADA SANJALI! Ja gnojim i do 60 puta (šezdeset puta !) više nego većina ostalih bonsaista. Svakih 10 dana uzmem kantu od 10 litara i u to stavim TRI puna čepa tekućeg gnojiva (jedan čep je preporučen!). Sa tom vodom zalijem sve drveće. Svejedno da li je zimzeleno, listopadno, malo, veliko, upravo presađeno ili ne. Znači od kraja ožujka do početka listopada je otprilike 200 dana, dakle oko 20 gnojenja. Većina bonsaista gnoji 2-3 puta godišnje u malim dozama jer su to tako naučili. Ako je dakle preporučen jedan čep gnojiva na 10l vode, oni uzmu pola. Ja uzimam TRI. Ostali bonsaisti gnoje dakle sa 2-3 čepa gnojiva godišnje, ja gnojim sa 20×3=60 čepova. To je dakle 20 do 60 puta više. Uz to dolazi još i jako kokošje gnojivo. Kojekakvi azijski “kolačići” (Düngekuchen) i sl. su po mom mišljenju potpuno nepotrebni i zapravo prevaziđeni. Kome to pričinjava zadovoljstvo, može ih koristiti. Oni zasigurno nisu štetni. Biogold je bio razvijen za korištenje sa Akadamom, znači sa modernim supstratom. Znači možete ga isto koristiti bez bojazni. I ja ga rado koristim – ako mi ga netko pokloni. Zdrobim ga i posipam po površini Nakon prvog zalijevanja Biogold već postaje gotovo nevidljiv.
Taloženje i nakupljanje soli u modernim supstratima gotovo da je nemoguće jer se višak soli ispire agresivnim zalijevanjem. Kod mene to funkcionira čak i sa azalejama. Zbog svega toga bez razmišljanja ponovno koristim već upotrjebljeni supstrat.

ZA KRAJ
Još jednom: SVE ILI NIŠTA. Tko agresivno zalijeva i gnoji a koristi klasične supstrate tj. zemlju – taj će sigurno ubiti svoje drveće. Tko koristi moderne supstrate, ali i dalje jako pažljivo tj. slabo zalijeva i gnoji – taj će isto ubiti svoje drveće.
To je sve. Sada može svatko napisati svoje mišljenje o toj temi. Meni je to svejedno i u budućnosti ću sve rijeđe započeti rasprave o toj temi. Tko mi ne vjeruje neka pogleda moju galeriju ili neka pita ljude koji su bili kod mene i vidjeli moj vrt.
Ja to sve nisam jednostavno izmislio. To je moderno vrtlarstvo primijenjeno na bonsaie. No u ovom obliku je to ipak za većinu čitatelja novo i čini se gotovo nevjerojatno. Doduše radi se o prilično starim tehnikama koje se vrlo uspješno primjenjuju u vrtlarstvu već desetljećima, a u uzgoju bonsaia otprilike desetak godina.

Privlače vas bonsai a ne znate kako i kada startati. Idealno je započeti u sezoni mirovanja, odnosno prije početka sezone rasta, kada se mogu raditi hortikulturni zahvati na stabalcu. Biljka koja se oblikuje u bonsai se često u bonsai žargonu naziva startni materijal. O kvaliteti tog startnog materijala ovisi i kasnija kvaliteta bonsaija ili bolje rečeno, neke manjkavosti na startnom materijalu se ne može utjecati ni višegodišnjim radom, a na neke može. Jako je važno poznavati razliku, prije nego što krenete sa uzgojem.
Dakle, jako je važno poznavati važnost i mjerila kvalitete za svaki od tri osnovna elementa bonsaija: baza debla, deblo i krošnja.

1. BAZA DEBLA – NEBARI
Baza debla je mjesto gdje deblo ulazi u zemlju. Bonsai bez dobre baze je bez stabilnosti i deblo sliči na obični stup zabijen u zemlju. Npr. masline i hrastovi često imaju zadebljanje, širenja na dnu debla (jap. bankon) koji stvara osjećaj stabilnosti, dok kod nekih drugih vrsta kao što su grab i jasen dobra baza čini površinsko je korijenje (jap. nebari). Kvalitetna baza debla je osnovni i najznačajniji element dizajna bonsai stabalca. Ukoliko startni materijal nema odgovarajući nebari nemoguće ga je naknadno razviti.
Naravno postoje iznimke. Primjerice kada stabla imaju toliko upečatljivo i karakterno deblo koje svojom masivnošću stvara dojam stabilnosti, ili stabalca koja su tako estetski oblikovana da im je u prvom planu odnos između izražajnog karaktera debla i krošnje.
Nije dobro da površinsko korijenje bude samo sa jedne strane stabalca, već treba biti raspoređeno radijalno uokolo debla ili barem dva korijena na dvije nasuprotne strane. Nebari bi trebao biti snažniji i naglašeniji na strani na koju je deblo nagnuto, jer na taj način dodatno stvara osjećaj dobrog oslonca stablu koje se nakrivilo, otprilike na način kako čovjeku stopalo služi kada se tijelom naginje prema naprijed.

2. DEBLO
Jedna od osnovnih karakteristika koju mora imati deblo je postupni pad promjera odozdo (od baze debla) prema gore (prema vrhu), odnosno postupno sužavanje. To pridonosi prirodnosti izgleda stabalca. Ukoliko je deblo stabalca jednako debelo pri bazi i pri vrhu, ono se više doima kao štap, a ne kao stablo, gubi na karakteru pa samim time i na kvaliteti.
Deblo stabalca mora imati zanimljivi „pokret“ i pri tome se ne misli na tipičnu savijenost u obliku slova „s“ karakterističnu za mala komercijalna stabalca koja se prodaju kao bonsai (iako ona to nisu) po vrtnim centrima. Pokret debla – je kao stav- poza, na koju se onda nadograđuje krošnja te oni zajednički odaju dojam npr. starog umornog stabla, ili mladog i živahnog stabla; nagnutog stabalca; ponosnog stabla; ili stabla koju prkosi vjetru … na uzgajivaču je da prepozna karakter debla, mogućnost koju on daje i daljnjim oblikovanjem to nadogradi i učini vidljivima svima nama kada nakon višegodišnjeg uzgoja stablo dobije finalnu formu. U tome važnu ulogu igra iskustvo. Početnici pribjegavaju nekim tipičnim formama dizajna, dok iskusniji uzgajivači ukoliko su iznimno talentirani uspiju razviti nešto specifično samo za njih, u tim slučajevima te bez da znate čije je stabalce možete „osjetiti“ autora.
Deblo odnosno stablo bonsaija je u pravilu niže od stabla te vrste koje raste u prirodi u normalnim uvjetima, odnosno ono je zdepasto. Starija i karakternija stabla imaju veću vrijednost i drže se kvalitetnijima. Stara ispucala kora na deblu daje kvalitetu, ali ne može se očekivati kod npr. crnog jasena koji i u dubokoj starosti imaju glatku koru.
Izgledu starosti debla mogu doprinijeti određeni detalji, a to su suhi dijelovi. To mogu biti suharci grančica, na mjestima gdje je nekoć bila grana (jap. jin) ili suhi dijelovi duž debla (jap. shari) ili rupe u deblu (jap. uro). Suhi dijelovi više odgovaraju dizajnu četinjača nego listopadnih vrsta. Suhi dijelovi moraju vješto biti uklopljeni u dizajn stabalca i izgledati prirodno, inače je bolje da ih nema.

3. KROŠNJA
Krošnja je zadnje na što treba obratiti pažnju kod odabira startnog materijala od kojeg ćemo tek krenuti formirati bonsai stabalce. Početnicima dopadljiva krošnja prva upada u oči, a to je najčešća greška, jer brzo odaberu materijal koji već ima donekle formiranu krošnju. Obično zanemare prva dva elementa, na račun trećega. Treba imati na umu da se baza debla i karakterno deblo ne mogu unaprijedili naknadno ili mogu ali iznimno teško. Zato je važnije odabrati materijal sa kvalitetna prva dva elementa, dok je krošnja ta koja se može naknadno formirati.
Ono što je kod krošnje bitno je samo raspored osnovnih grana koje rastu iz debla dok se njihova daljnja fina razgranjenost postiže naknadno, kroz godine uzgoja.
Postoji petnaestak tipičnih bonsai stilova koji su klasificirani za potrebe učenja i početnog razumijevanja oblikovanja bonsaija. To su npr. metla-stil, pravilni uspravni stil, nepravilni uspravni stil, nagnuti stil, vjetrom-šibani stil, stil višestrukog debla i sl, a imena imaju obično prema izgledu debla stabalca, pa tako pravilni uspravni stil karakterizira potpuno ravno i uspravno deblo, za razliku od nepravilnog uspravnog stila gdje deblo blago krivuda itd. Priroda ne poznaje te stilove što ćete brzo utvrditi ako započnete promatrati drveće u prirodi u potrazi za inspiracijom. Zato se u oblikovanju bonsaija ne treba držati tih formi kao predložaka, već treba kombinirati u učiti od prirode.
Osnovni način kako se formira krošnja je puštanje izbojaka u vegetativnoj sezoni da rastu i njihovo plansko orezivanje radi postizanja razgranjenosti odnosno zgušnjavanja. Pravilnim orezivanjem krošnje kroz dugi niz godina postiže se fina razgranjenost, a debljina grančica od debla prema periferiji krošnje postaje sve tanja, baš kao i kod stabala u prirodi.

Fotografije uz tekst su sa Taiwan Bonsai Creators godišnjih izložbi sa web stranica Chen Cheng Kunga

autor: Marija Hajdić
objavljeno: Poljoprivredni glasnik br. 1/2008

ŠTO JE BONSAI
Pojam se sastoji od dvije japanske riječi; “bon” što znači posuda i “sai” stablo. Ali bonsai je mnogo više od minijaturnog stabalca u plitkoj posudi. Za njegov uzgoj nije dovoljna samo hortikulturna vještina. Veći je naglasak na umjetničkoj sposobnosti uzgajivača, potrebnoj da bi se dobar startni materijal prepoznao i različitim tehnikama stabalce, kroz dugi niz godina, oblikovao u kvalitetan bonsai. Starost je bitna odlika bonsaija, pa tako mladice u posudama koje često viđamo po našim vrtnim centrima nikako ne možemo nazvati bonsaima.

POVIJEST BONSAIJA
Ljudi uzgajaju biljke u posudama tisućama godina; začine, ljekovito bilje, te bilje za ukras, zbog ljepote cvijeta ili listova, ali u Kini u II st. pr. Kr.  je stvoren je novi koncept – kreiranje minijaturnih prirodnih pejzaža u posudama. Tek u XIII st. počinje i uzgajanje pojedinačnog stabla u bonsai posudi. Iz Kine tehniku uzgoja minijaturnih stabalaca su u Japan prenijeli Zen redovnici kroz XI. i XII. st. kada je Kina imala znatan kulturni utjecaj, preko umjetnosti i filozofije na okolne zemlje. Njihov uzgoj se proširio prvo među japanskom aristokracijom i samurajima i dobio naziv BONSAI. Tek u XIV. st. uzgoj bonsai se popularizira i postaje dio Japanske kulture. Krajem XIX. st. kultura uzgoja bonsaija se iz Japana širi na Zapad. Prva velika izložba bonsaija je održana u Londonu 1909.g. Bonsai danas postaje veoma popularan hobi širom svijeta, pa tako u i Hrvatskoj

BONSAI U HRVATSKOJ
Prvi bonsai klubovi u Hrvatskoj su osnovani 2004. g. u Zagrebu (Bonsai klub Zagreb) i u Splitu (Dalmatinski bonsai klub), dok su kasnije osnovana još 2 kluba u Rijeci, sa sveukupno 50-ak bonsai uzgajivača u sva 4 kluba. Svakim danom interes za bonsaima raste, posebno razvojem Interneta koji je omogućio kontakte i razmjenu znanja među uzgajivačima. Posebno ističemo Hobi bonsai forum – www.hbf.my-bonsai.com kao mjesto susreta ljubitelja bonsaija jugoistočno europske regije.

MASLINA U BONSAI KULTURI
Iako bonsai ima dugu povijest, maslina je u bonsai kulturu ušla tek prije nepunih 40 godina. Sve mogućnosti njena uzgoja u ovoj formi još nisu dosegnule svoj vrhunac, što predstavlja dodatni izazov uzgajivaču. Uglavnom se uzgajivači sa mediteranskog područja sustavnije bave maslinom, što je i za očekivat budući da je ona na tom području domaća biljka. Trenutno najbolje bonsai masline imaju španjolci, a posebno treba istaknuti višestruko nagrađivanog bonsai majstora – Angela Motu, sa kolekcijom od 400-tinjak maslina.

Višestruko nagrađivana bonsai maslina španjolskog majstora Angela Mote

Maslina Olea europea L. ima dvije podvrste, divlju maslinu Olea europea oleaster L. i pitomu maslinu Olea europea sativa L. Za bonsai je jako važna veličina listova biljke; bolje su vrste sa malim listovima, koji su u boljoj proporciji sa veličinom bonsai stabalca i širinom debla. U tom smislu bi divlja maslina bila nešto pogodnija jer ima manje listove od pitome masline.

KAKO UZGOJITI BONSAI MASLINU?
Maslina se razmnožava sjemenom (generativno) ili dijelom stabla (vegetativno) i to gukom, izdankom, reznicama ili navrtanjem. Svakim od ovih načina možemo doći do materijala pogodnog za oblikovanje bonsaija. Ipak, najljepši  i najkvalitetniji primjerci su masline iz prirode, zakržljale radi rasta u teškim uvjetima, izvađene i preoblikovane u bonsai.

UZGOJ IZ SADNICE
Uzgoj bonsai masline svakako preporučam početnicima, jer se ona lako prima i održava, ako se pridržavate osnovnih hortikulturnih pravila. Ukoliko smatrate da vađenje iz prirode nije za vas ili to niste  u mogućnosti,  u vrtnom centru potražite što manju i zdepastiju sadnicu masline – upravo onu koju nitko ne bi kupio za sadnju u maslinik. Dakle morate gledati druge karakteristike nego inače – posebno obratite pažnju da sadnice bude što više razgranjena što niže na deblu.

VAĐENJE IZ PRIRODE
U Kini i Japanu duga je tradicija vađenja stabala u prirodi, čime se preskače vrijeme, za razliku od uporabe drugih tehnika uzgoja bonsaija (iz sjemena, mladice, sadnice itd.). Bonsai stabalca koja su nastala vađenjem iz prirode nazivaju se yamadori i veoma su cijenjena među uzgajivačima. U pravilu treba izvaditi biljku i pritom što manje oštetiti korijen. Ipak kod masline je to malo manje važno,  jer ona je jedna od rijetkih biljaka koja može tako lako prebroditi šok vađenja iz prirode čak i sa sasvim malo sačuvanog korijenja. Odgovarajuće tretirane, masline uvijek pozitivno reagiraju na šok prenošenja iz prirode i veoma rijetko uvenu.

OBLIKOVANJE KROŠNJE
Stabalce masline, bilo da je izvađeno iz prirode ili da se radi o sadnici iz rasadnika, na isti način oblikujemo u bonsai. Pojednostavljeni prikaz oblikovanja možete pratiti na crtežu uz tekst:

Prvo stablo (lijevo) na crtežu je primjer pogodnog startnog materijala za preoblikovanje u bonsai. Neke grane je potrebno odstraniti. Na drugom stablu na crtežu je prikazano koje grane (D,C,H,S) se ne uklapaju u buduću formu, pa ih je potrebno odstraniti. Najbolje vrijeme kada se to radi je na kraju sezone mirovanja, odnosno pred početak vegetacije. Zatim kako je prikazano na trećem stablu na crtežu preostale grane koje čine osnovnu strukturu buduće krošnje treba prikratiti kako bi zgusnuli krošnju stabalca i postigli veću razgranjenost. Prikraćivanje novih izbojaka treba ponavljati iz godine u godinu i na taj način zgušnjavati krošnju. Nakon nekoliko godina i pravilne primjene tehnike orezivanja stabalce će početi poprimati izgled pravog minijaturnog stabalca – četvrto stablo na crtežu.
Uspoređujući prvi i četvrti crtež najlakše ćete uočiti razliku između mlade biljke i bonsaija koji je već donekle formiran.

KARAKTERISTIKE DOBROG MATERIJALA – BONSAIJA
Jedna od najkarakterističnijih osobina masline je zadebljanje pri dnu debla, pa je preporučljivo da to ima i bonsai maslina. Naravno tu osobinu nemaju mladice, već samo stariji primjerci stabala. Iako se krošnja yamadorija i sadnice oblikuje u bonsai formu na isti način, treba naglasiti da kvaliteti bonsaija jako doprinosi kvaliteta startnog materijala. Iz lošeg startnog materijala nije moguće uzgojiti kvalitetan bonsai. Neke od osnovnih osobina kvalitetnog startnog materijala masline, odnosno kasnije bonsaija, bi bile sljedeće: zadebljanje pri dnu debla, deblo barem jedinim dijelom pokriveno starom ispucanom i hrapavom korom koja svjedoči o starosti stabalca, postupno sužavanje debla od razine zemlje do vršne grane, postupno stanjivanje svake grane od početka do vrhova, početci donjih grana koje rastu iz debla da su deblji što se grana nalazi niže na deblu itd.

PRESAĐIVANJE
Za maslinu je jako važno da je posađena u veoma dobro propusnu mješavinu zemlje, jer maslina ne trpi konstantnu vlažnost korijenja. Preporuča se sadnja u mješavina šljunka i treseta koja je dosta propusna. Može se dodati i mala količina gline ili crvenice. U mješavini treba biti 50 – 70% šljunka. Umjesto šljunka možete koristiti ekspandiranu glinu prosijanu na način da koristite samo granulaciju 4-6 mm.

ZALIJEVANJE
Ljeti obilno, svakodnevno, zimi uopće nije potrebno ukoliko su vam stabalca smještena vani, a ne u plasteniku. Konstantna vlažnost može štetiti maslini, pa puštajte da joj se zemlja u potpunosti prosuši, čak i ljetnim mjesecima.

SMJEŠTAJ
U Dalmaciji tijekom cijele godine vani na suncu. U klimama hladnijim od mediteranske kada se temperature spuste oko nule je potrebno unijeti u osvjetljenju negrijanu prostoriju ili plastenik kako bi je zaštitili od mraza koji joj kao tipičnoj mediteranskoj biljci može naštetiti.

OBLIKOVANJE MASLINE – KROZ FOTOGRAFIJE

1. Nakon 2 godine slobodnog uzgoja došlo je vrijeme za inicijalno oblikovanje krošnje masline… nisam bila zadovoljna njenom visinom, odnosno proporcijama.

2. Gornju jednoličnu trećinu debla je otkinuta do grane koja je bila pogodna za preuzimanje funkcije novog vrha stabalca.

3. Rez je obrađen brusilicom sa posebnim bonsai nastavcima za obradu suhih dijelova debla.

4. Rez je oblikovan da izgleda prirodno, a pod utjecajem kiše i sunca kroz određeno vrijeme će se stopi stari i novoobrađeni dio.

5. Zatim su sve grane omotane žicom, kako bi se mogle usmjeravati u željenim pravcima i krošnja dizajnirati u određenu formu. Preduge grane su skraćene. Na ovaj način je postavljena osnovna struktura krošnje masline, a sad slijede godine zgušnjavanja.

Link za download: BonsaiFrik_broj1.pdf (1.42MB)
BonsaiFrik je u pdf-formatu i za njegovo gledanje bit će vam potreban program Acrobat Reader

Sadržaj:
02— Impressum
03— Hrvatski bonsai savez
04 — Dalmatinski bonsai klub
06 — Profil: Walter Pall inovativni bonsai majstor
08— Abeceda bonsaija: Osnovni elementi dizajna bonsaija
11—  Estetika & hortikultura: O modernim substratima, zalijevanju i prihrani
14 — Hardware: Hram – alati domaće proizvodnje

Osnovni cilj novoosnovane udruge je povezivanje u zajedničku udrugu svih bonsai udruga/klubova u Republici Hrvatskoj, djelovanje kroz nju, u cilju boljeg i sustavnijeg razvoja bonsai scene u Hrvatskoj, razvoja i unaprjeđenja uzgajivača, te popularizacije bonsaija.

Više o HBS-u na službenim stranicama www.bonsai-savez.hr

Program ukratko:
1. dan, subota – tree critique majstora Waltera Palla
2. dan, nedjelja – Walter Pall – demonstracije oblikovanja bonsai drveća

Više informacija potražite ovdje: Bonsai klub Zagreb

Ukoliko Vas zanima možete naručiti komplet od 4 DVD-a sa snimkama s konvencije.

Radionica s Walterom Pallom

Click here to view the embedded video.

Isječak iz predavanja Waltera Palla – o umjetničkim aspektima bonsaija

Click here to view the embedded video.

Isječak iz predavanja Waltera Palla – o hortikulturalnim aspektima bonsaija

Click here to view the embedded video.

Kritika stabala Waltera Palla – bjelograb (vl. Marija Hajdić & Andrija Zokić)

Click here to view the embedded video.

Kritika stabala Waltera Palla – planinski bor – krivulj (vl. Matija Triglav)

Click here to view the embedded video.

Kritika stabala Waltera Palla – smreka (vl. Aleš Zavodnik)

Click here to view the embedded video.

Kritika stabala Waltera Palla – hrast medunac (vl. Dragutin Galunić)

Click here to view the embedded video.

Kritika stabala Waltera Palla – grab (vl. Dubravka Naumovski & Sebastijan Sandev)

Click here to view the embedded video.

Kratki snimak s konvencije je bio i na centralnom Dnevniku HRT-a!

Click here to view the embedded video.

PROGRAM:
SUBOTA – učenje o bonsaima kroz kritiku stabala – majstor Walter Pall
10:00 – 13:00 – prvi dio
od 15:30 – drugi dio
ulaz slobodan

NEDJELJA – radionica bonsai uzgajivača s majstorom Walterom Pallom
početak u 10:00
ulaz slobodan

Fotografije sa konvencije:

POKROVITELJI
Grad Kaštela
Turistička zajednica grada Kaštela
Splitsko-dalmatinska županija

SPONZORI
MBM d.o.o
Makita Japan & B.B.P. do.o. – prodaja i servis
Crom d.o.o. & Bricostore d.o.o. – sve za vrt

PROMOTORI
Portal grada Kaštela
Poljoprivredni glasnik
Portal – kaštelanske novine

Demonstracija na bjelograbu (Carpinus orientalis) – dio 1/4

Click here to view the embedded video.

Demonstracija na bjelograbu (Carpinus orientalis) – dio 2/4

Click here to view the embedded video.

Demonstracija na bjelograbu (Carpinus orientalis) – dio 3/4

Click here to view the embedded video.

demonstration on Oriental hornbeam (Carpinus orientalis) – dio 4/4

Click here to view the embedded video.

Demonstracija na zelenici (Phillyirea latifolia) – dio 1/3

Click here to view the embedded video.

Demonstracija na zelenici (Phillyirea latifolia) – dio 2/3

Click here to view the embedded video.

Demonstracija na zelenici (Phillyirea latifolia) – dio 3/3

Click here to view the embedded video.