autor: Marija Hajdić
objavljeno: Poljoprivredni glasnik br. 1/2008

ŠTO JE BONSAI
Pojam se sastoji od dvije japanske riječi; “bon” što znači posuda i “sai” stablo. Ali bonsai je mnogo više od minijaturnog stabalca u plitkoj posudi. Za njegov uzgoj nije dovoljna samo hortikulturna vještina. Veći je naglasak na umjetničkoj sposobnosti uzgajivača, potrebnoj da bi se dobar startni materijal prepoznao i različitim tehnikama stabalce, kroz dugi niz godina, oblikovao u kvalitetan bonsai. Starost je bitna odlika bonsaija, pa tako mladice u posudama koje često viđamo po našim vrtnim centrima nikako ne možemo nazvati bonsaima.

POVIJEST BONSAIJA
Ljudi uzgajaju biljke u posudama tisućama godina; začine, ljekovito bilje, te bilje za ukras, zbog ljepote cvijeta ili listova, ali u Kini u II st. pr. Kr.  je stvoren je novi koncept – kreiranje minijaturnih prirodnih pejzaža u posudama. Tek u XIII st. počinje i uzgajanje pojedinačnog stabla u bonsai posudi. Iz Kine tehniku uzgoja minijaturnih stabalaca su u Japan prenijeli Zen redovnici kroz XI. i XII. st. kada je Kina imala znatan kulturni utjecaj, preko umjetnosti i filozofije na okolne zemlje. Njihov uzgoj se proširio prvo među japanskom aristokracijom i samurajima i dobio naziv BONSAI. Tek u XIV. st. uzgoj bonsai se popularizira i postaje dio Japanske kulture. Krajem XIX. st. kultura uzgoja bonsaija se iz Japana širi na Zapad. Prva velika izložba bonsaija je održana u Londonu 1909.g. Bonsai danas postaje veoma popularan hobi širom svijeta, pa tako u i Hrvatskoj

BONSAI U HRVATSKOJ
Prvi bonsai klubovi u Hrvatskoj su osnovani 2004. g. u Zagrebu (Bonsai klub Zagreb) i u Splitu (Dalmatinski bonsai klub), dok su kasnije osnovana još 2 kluba u Rijeci, sa sveukupno 50-ak bonsai uzgajivača u sva 4 kluba. Svakim danom interes za bonsaima raste, posebno razvojem Interneta koji je omogućio kontakte i razmjenu znanja među uzgajivačima. Posebno ističemo Hobi bonsai forum – www.hbf.my-bonsai.com kao mjesto susreta ljubitelja bonsaija jugoistočno europske regije.

MASLINA U BONSAI KULTURI
Iako bonsai ima dugu povijest, maslina je u bonsai kulturu ušla tek prije nepunih 40 godina. Sve mogućnosti njena uzgoja u ovoj formi još nisu dosegnule svoj vrhunac, što predstavlja dodatni izazov uzgajivaču. Uglavnom se uzgajivači sa mediteranskog područja sustavnije bave maslinom, što je i za očekivat budući da je ona na tom području domaća biljka. Trenutno najbolje bonsai masline imaju španjolci, a posebno treba istaknuti višestruko nagrađivanog bonsai majstora – Angela Motu, sa kolekcijom od 400-tinjak maslina.

Višestruko nagrađivana bonsai maslina španjolskog majstora Angela Mote

Maslina Olea europea L. ima dvije podvrste, divlju maslinu Olea europea oleaster L. i pitomu maslinu Olea europea sativa L. Za bonsai je jako važna veličina listova biljke; bolje su vrste sa malim listovima, koji su u boljoj proporciji sa veličinom bonsai stabalca i širinom debla. U tom smislu bi divlja maslina bila nešto pogodnija jer ima manje listove od pitome masline.

KAKO UZGOJITI BONSAI MASLINU?
Maslina se razmnožava sjemenom (generativno) ili dijelom stabla (vegetativno) i to gukom, izdankom, reznicama ili navrtanjem. Svakim od ovih načina možemo doći do materijala pogodnog za oblikovanje bonsaija. Ipak, najljepši  i najkvalitetniji primjerci su masline iz prirode, zakržljale radi rasta u teškim uvjetima, izvađene i preoblikovane u bonsai.

UZGOJ IZ SADNICE
Uzgoj bonsai masline svakako preporučam početnicima, jer se ona lako prima i održava, ako se pridržavate osnovnih hortikulturnih pravila. Ukoliko smatrate da vađenje iz prirode nije za vas ili to niste  u mogućnosti,  u vrtnom centru potražite što manju i zdepastiju sadnicu masline – upravo onu koju nitko ne bi kupio za sadnju u maslinik. Dakle morate gledati druge karakteristike nego inače – posebno obratite pažnju da sadnice bude što više razgranjena što niže na deblu.

VAĐENJE IZ PRIRODE
U Kini i Japanu duga je tradicija vađenja stabala u prirodi, čime se preskače vrijeme, za razliku od uporabe drugih tehnika uzgoja bonsaija (iz sjemena, mladice, sadnice itd.). Bonsai stabalca koja su nastala vađenjem iz prirode nazivaju se yamadori i veoma su cijenjena među uzgajivačima. U pravilu treba izvaditi biljku i pritom što manje oštetiti korijen. Ipak kod masline je to malo manje važno,  jer ona je jedna od rijetkih biljaka koja može tako lako prebroditi šok vađenja iz prirode čak i sa sasvim malo sačuvanog korijenja. Odgovarajuće tretirane, masline uvijek pozitivno reagiraju na šok prenošenja iz prirode i veoma rijetko uvenu.

OBLIKOVANJE KROŠNJE
Stabalce masline, bilo da je izvađeno iz prirode ili da se radi o sadnici iz rasadnika, na isti način oblikujemo u bonsai. Pojednostavljeni prikaz oblikovanja možete pratiti na crtežu uz tekst:

Prvo stablo (lijevo) na crtežu je primjer pogodnog startnog materijala za preoblikovanje u bonsai. Neke grane je potrebno odstraniti. Na drugom stablu na crtežu je prikazano koje grane (D,C,H,S) se ne uklapaju u buduću formu, pa ih je potrebno odstraniti. Najbolje vrijeme kada se to radi je na kraju sezone mirovanja, odnosno pred početak vegetacije. Zatim kako je prikazano na trećem stablu na crtežu preostale grane koje čine osnovnu strukturu buduće krošnje treba prikratiti kako bi zgusnuli krošnju stabalca i postigli veću razgranjenost. Prikraćivanje novih izbojaka treba ponavljati iz godine u godinu i na taj način zgušnjavati krošnju. Nakon nekoliko godina i pravilne primjene tehnike orezivanja stabalce će početi poprimati izgled pravog minijaturnog stabalca – četvrto stablo na crtežu.
Uspoređujući prvi i četvrti crtež najlakše ćete uočiti razliku između mlade biljke i bonsaija koji je već donekle formiran.

KARAKTERISTIKE DOBROG MATERIJALA – BONSAIJA
Jedna od najkarakterističnijih osobina masline je zadebljanje pri dnu debla, pa je preporučljivo da to ima i bonsai maslina. Naravno tu osobinu nemaju mladice, već samo stariji primjerci stabala. Iako se krošnja yamadorija i sadnice oblikuje u bonsai formu na isti način, treba naglasiti da kvaliteti bonsaija jako doprinosi kvaliteta startnog materijala. Iz lošeg startnog materijala nije moguće uzgojiti kvalitetan bonsai. Neke od osnovnih osobina kvalitetnog startnog materijala masline, odnosno kasnije bonsaija, bi bile sljedeće: zadebljanje pri dnu debla, deblo barem jedinim dijelom pokriveno starom ispucanom i hrapavom korom koja svjedoči o starosti stabalca, postupno sužavanje debla od razine zemlje do vršne grane, postupno stanjivanje svake grane od početka do vrhova, početci donjih grana koje rastu iz debla da su deblji što se grana nalazi niže na deblu itd.

PRESAĐIVANJE
Za maslinu je jako važno da je posađena u veoma dobro propusnu mješavinu zemlje, jer maslina ne trpi konstantnu vlažnost korijenja. Preporuča se sadnja u mješavina šljunka i treseta koja je dosta propusna. Može se dodati i mala količina gline ili crvenice. U mješavini treba biti 50 – 70% šljunka. Umjesto šljunka možete koristiti ekspandiranu glinu prosijanu na način da koristite samo granulaciju 4-6 mm.

ZALIJEVANJE
Ljeti obilno, svakodnevno, zimi uopće nije potrebno ukoliko su vam stabalca smještena vani, a ne u plasteniku. Konstantna vlažnost može štetiti maslini, pa puštajte da joj se zemlja u potpunosti prosuši, čak i ljetnim mjesecima.

SMJEŠTAJ
U Dalmaciji tijekom cijele godine vani na suncu. U klimama hladnijim od mediteranske kada se temperature spuste oko nule je potrebno unijeti u osvjetljenju negrijanu prostoriju ili plastenik kako bi je zaštitili od mraza koji joj kao tipičnoj mediteranskoj biljci može naštetiti.

OBLIKOVANJE MASLINE – KROZ FOTOGRAFIJE

1. Nakon 2 godine slobodnog uzgoja došlo je vrijeme za inicijalno oblikovanje krošnje masline… nisam bila zadovoljna njenom visinom, odnosno proporcijama.

2. Gornju jednoličnu trećinu debla je otkinuta do grane koja je bila pogodna za preuzimanje funkcije novog vrha stabalca.

3. Rez je obrađen brusilicom sa posebnim bonsai nastavcima za obradu suhih dijelova debla.

4. Rez je oblikovan da izgleda prirodno, a pod utjecajem kiše i sunca kroz određeno vrijeme će se stopi stari i novoobrađeni dio.

5. Zatim su sve grane omotane žicom, kako bi se mogle usmjeravati u željenim pravcima i krošnja dizajnirati u određenu formu. Preduge grane su skraćene. Na ovaj način je postavljena osnovna struktura krošnje masline, a sad slijede godine zgušnjavanja.